Predstavljamo prijevode dječjega romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića i njegovu ulogu poslanika hrvatske književnosti i kulture širom svijeta.

O romanu

1913_hr
Dječji roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić jedno je od najvažnijih djela hrvatske dječje književnosti. U prvih sto godina svojega postojanja objavljen je u više od 130 izdanja, što ga čini najizdavanijim hrvatskim romanom.  Budući da se pojavio na više od dvadeset jezika, on je i najprevođeniji hrvatski roman. Ivana Brlić-Mažuranić pisala ga je između 5. svibnja 1912. i 13. listopada 1912., a objavljen je u nakladi Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora u lipnju 1913. godine kao 56. knjiga Knjižnice za mladež. Urednik je bio Josip Škavić, a ilustrirala ga je Nasta Šenoa-Rojc.

Prema autoričinoj zamisli roman je namijenjen čitateljima u dobi između 6 i 8 godina. Hlapićevo putovanje traje sedam dana, a smješteno je u godinu 1885. Radnja romana nije geografski locirana.

Hlapić (11 god.) šegrt je u postolarskoj radionici majstora Mrkonje koji je često prema njemu nepravedan. Kad majstor Mrkonja jednom prilikom neopravdano optuži Hlapića da je sašio pretijesne čizme za sina bogate mušterije, Hlapić odlazi u svijet. Na putu mu se pridružuje pas Bundaš. Hlapić susreće razne ljude: staroga mljekara kojemu pomaže razvesti mlijeko po gradu, maloga Marka kojemu pomaže pronaći izgubljene guske, kamenare na cesti. Jednu je kišnu noć Hlapić prisiljen provesti pod mostom gdje zatekne crnoga čovjeka. Probudivši se, Hlapić otkriva da je  crni čovjek odnio njegove čizmice, pa kreće u potragu za njima. Na putu susreće Gitu (11 god.), akrobatkinju i žonglerku koja nastoji sustići svoj cirkus. I njoj su toga jutra ukradene stvari. Odluče put nastaviti zajedno. Na sjenokoši nailaze na ljude koji ih unajmljuju kao nadničare. U noći u selu iznenada bukne požar na štali seljaka Hrđavoga Grge. Dok su seljani oklijevali, Hlapić se popeo na krov i ugasio vatru. Gaseći požar, propao je na tavan na kojemu je pronašao svoje čizmice, Gitine ukradene stvari i stvari ukradene seljacima. Seljaci se žele osvetiti Grgi, no Hlapić obećava Grginoj majci da će upozoriti Grgu na pogibelj u selu. Hlapić i Gita kreću dalje na put. Na jednome raskršću susreću pastire i dok s njima peku kukuruze, nailaze kola s popucalim uzdama i konjima u bijesnom trku. Hlapić zaustavlja konje. U kolima su Grga i crni čovjek. Hlapić im popravlja uzde i prenosi Grgi majčine riječi. Prenoćivši u selu, Hlapić i Gita sutradan odlaze u grad na sajam. Na sajmu pomažu siromašnom košaraču rasprodati robu i potom rade na vrtuljku. U noći slučajno čuju kako crni čovjek namjerava ukrasti Markovu kravu. Hlapić odluči upozoriti Marka i njegovu majku. Na putu prema Markovoj kući nabasaju na majstora Mrkonju kojega su prije dva dana u šumi orobili i svezali zlikovci. Odvezao ga je Grga koji se pokajao i preobratio. Mrkonja, Hlapić i Gita stižu na vrijeme do Markove kuće želeći upozoriti  stanare na pogibelj, ali crni čovjek nikada ne dođe. Zasigurno se na putu okliznuo u provaliju i poginuo. Mrkonja odvodi Hlapića i Gitu svojoj kući. Otkriva se da je Gita Mrkonjina izgubljena kći. Na samome kraju kaže se da su Hlapić i Gita narasli, imali četvero djece i tri šegrta, kojima je Hlapić pričao o svojim prošlim zgodama.

Čudnovate zgode šegrta Hlapića odmah su naišle na topao prijem publike i kritike, primjerice A. G. Matoš govori o klasičnom romanu. Ipak, povijesne i druge okolnosti često nisu išle na ruku Šegrtu Hlapiću. Godinu nakon izlaska romana izbija Prvi svjetski rat, u drugome Kuglijevu izdanju bez ilustracija Hlapić tavori 20 godina, nakon Drugoga svjetskoga rata Hlapić se po prvi puta objavljuje tek u nakladi sarajevske Svjetlosti 1951. Od članka Maje Bošković-Stulli iz 1967. dovodi se u sumnju realistična orijentacija teksta i po prvi puta se postavlja pitanje je li Šegrt Hlapić zapravo bajka. Novi pristup duboko utječe ne samo na recepciju kritike već i na ilustratore i opremanje knjige. Milan Blažeković 1997. snima crtani cjelovečernji film, a španjolski producent 2006. seriju od 26 polusatnih epizoda. U sklopu izrade kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić (ur. Vinko Brešić) 2010. objavljeno je kritičko izdanje Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića. Cjelogodišnja manifestacija Hlapić 2013., u organizaciji Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti, okupila je velik broj aktivnosti i događaja širom Hrvatske u počast stogodišnjici objavljivanja Šegrta Hlapića. Romanu je bila posvećena i međunarodna znanstvena konferencija Od čudnovatog do čudesnog održana u Zagrebu i u Slavonskome Brodu u travnju 2013. Osim toga,  snimljen je igrani film Šegrt Hlapić u režiji Silvija Petranovića, a krajem iste godine pojavilo se novo hrvatsko izdanje Hlapića za dječje čitatelje, priređeno na temelju izvornoga rukopisa i s ilustracijama Josefa Lade , koje je sama autorica smatrala iznimno uspješnima. Roman još uvijek privlači pozornost te se i danas pojavljuju novi prijevodi na različite jezike. Hlapić  i njegova priča tako i nadalje putuju svijetom i osvajaju nove čitatelje.